Učitajte Excel datoteku sa kompletnim podacima

O nama

Sir Tim Berners-Lee:

ovdje .

Kako smo razbijali najstrože čuvanu tajnu o trošenju 7 milijardi KM

Običan čovjek teško može i zamisliti s čim se sve može sresti ako pokuša da provjeri kako se troše budžetske pare koje su, između ostalog, i njegove ili naše zajedničke. Naime, odnos administracije na svim nivoima vlasti u BiH se u najmanju ruku može opisati kao neodgovornost i nezainteresovanost za njihove zakonske obaveze. A da ne zaboravimo - oni su odgovorni za trošenje više od 7 milijardi KM (godišnje, bez općinskog nivoa),  koje se nalaze samo u budžetima u BiH. (U ovaj iznos nisu uključena sredstva iz vanbudžetskih javnih fondova ili javnih preduzeća.)

Krenimo od početka. Fondacija „Centar za zastupanje građanskih interesa" je od početka svog rada naumila da oformi niz baza podataka u kojima bi se nalazili svi dokumenti vezani za javni ili budžetski novac. Smatrali smo da građani, barem oni koji imaj pristup internetu, a preko njih i oni ostali, treba da znaju kako se troši novac koji su i oni skupili u veliki „porodični ćup" koji se zove budžet. Samo podsjećanja radi da kažemo da je jedno do prvih istraživanja CPI-a pokazalo da prosječna četveročlana porodica sa jednim zaposlenim u budžete i druge javne fondove godišnje daje više nego za hranu i odjeću. Dakle sve su to naše pare! Pa je red da znamo kako se troše.

Kako se troše naše pare?

Za početak smo odlučili da prikupimo sve budžete i izvještaje o izvršenju budžeta za posljednjih pet godina, od 2005. Činilo se jednostavno: državna vlada, dvije entitetske i deset kantonalnih i već (davno) usvojeni i izvršeni budžeti, uz malu pomoć Zakona o slobodi pristupa informacijama, trebali bi biti dostupni bez ikakvih problema. Uostalom svaka Vlada u BiH ima svoju internet-stranu i na njoj brojne informacije. Ali ne lezi vraže!

Desetak mjeseci mukotrpnog rada, potrošenih blizu 15 hiljada KM, obilje dopisa i bezbroj telefonskih poziva otvorili su nam oči i pomogli da shvatimo da neki ljudi zaposleni u državnoj administraciji ne znaju, ne žele, ne razumiju i nisu zainteresovani da izvrše svoju zakonsku obavezu koja govori o transparentnosti raspolaganja javnim novcem.

Možda bismo im nekako i oprostili to što su se s nama igrali saobraćajaca dajući nam instrukcije poput „nazovite drugi broj", „to nije u mojoj nadležnosti", „nazovite za par dana jer je kolega na bolovanju" i slično. U najvećem broju slučajeva nije pomoglo ni pozivanje na famozni ZOSPI.
Bilo je slučajeva u kojima su nam u više navrata tvrdili da nemaju budžet ili izvještaj o izvršenju ili da nam to ne mogu dati, a kada smo ponudili da lično dođemo po njih, bez obzira u koji dio BiH, tražili bi nam e-mail-adresu i potom odmah poslali.

No sve je to možda i oprostivo jer smo na kraju dolazili do traženog dokumenta, ali objašnjenje da «kopiju budžeta za 2005-u godinu ne možemo dobiti jer je izgorjela soba u kojoj je bila dokumentacija, ali i štamparija koja štampa službene novine» je, priznaćete, malo previše! Da, dobro ste pročitali: požar je progutao budžet Zapadnohercegovačkog kantona za 2005-u godinu!?

No nisu oni usamljen slučaj. Bosanskopodrinjski kanton je budžet objavio u Službenim novinama u nastavcima! U jednom kantonu se zbir stavki nije poklapao sa ukupnim iznosom budžeta, a u najvećem broju dokumenata koje smo prikupili nalaze se skraćenice koje je teško prevesti. Pojava da je na prvim stranama budžeta za neke namjene predviđeno nula KM, a nekoliko stranica kasnije za te iste namjene konkretna suma je redovna i djeluje krajnje zbunjujuće. No nije to kraj.

Muke su nastavljene kada smo počeli skupljati izvještaje o izvršenju budžeta. Najčešće se dešavalo da dobijemo listu budžetskih korisnika i njihove ukupne godišnje troškove, dakle jednu cifru. Bez detalja: plate, putni troškovi, struja, telefon, kancelarijski materijal, komisije, kapitalne investicije, dodijeljeni grantovi ili razvojni projekti i kriteriji za njihov odabir. Ništa.

Vlada RS čak nema ni obavezu da objavi izvještaj o izvršenju budžeta. Ima obavezu samo da Narodnu skupštinu RS obavijesti o eventualnim preusmjeravanjima sredstava, ukoliko ih napravi. Uz to ima mogućnost da javne nabavke proglasi višim nacionalnim interesom ili državnom tajnom. Sve to zbog brzine provođenja procedure, objasnio je jednom premijer Milorad Dodik.

Važno je napomenuti da su nam u prikupljanju ovih otprilike 7.000 tabela koje možete naći u našoj bazi pomogli Transparency International i i Fond otvoreno društvo. Oni su neke dokumente pronašli u vlastitim arhivama, a nekad su u svojim dopisima upućenim institucijama upozoravali na zakonske obaveze i moguće posljedice koje proizilaze iz nepoštivanja Zakona. Još uvijek ne znamo da li je na kraju presudio njihov autoritet, argumenti ili to što su poznatiji od nas. No u nekim slučajevima nije pomogla ni njihova slava ili sve od ovog pobrojanog. Vlada RS, od koje smo i mi i oni još u decembru prošle godine zatražili izvještaje o izvršenju budžeta, nikada nije odgovorila. Ali oni nisu sami. Vlada FBiH je u posmatranom periodu objavila izvještaje o izvršenju budžeta za 2006., potom za 2007. i 2008., te za 11 mjeseci prošle godine, ali ne i za 2005. Prema dostupnim informacijama - za tu godinu Parlament FBiH nije prihvatio dostavljene izvještaje, a oni su ne onda ušutjeli i niko ih više ništa nije pitao iako bi logično bilo da ta vlada odmah padne.

Još je i starogrčki filozof Aristotel, koji je živio 300 godina prije naše ere, govorio da se «ljudi u državu udružuju ne zbog življenja, nego zbog dobrog življenja» i zagovarao da se sve isplate iz javnog novca ili od novca od poreza isplaćuju na glavnom trgu u polisu da bi svi znali gdje njihov novac odlazi. No ovdje to, izgleda, malo ko razumije.

Uostalom - sedam milijardi nije malo.