Međunarodna organizacija zadužena za nadzor globalnog finansijskog sistema nadziranjem kamatnih stopa i bilansa plaćanja, kao i za pružanje tehničke i finansijske pomoći. Trenutno MMF ima 184 zemlje članice. Područja aktivnosti MMF-a su: posmatranje, finansijska i tehnička pomoć. Nadzor se sastoji od procjene propisa o novčanoj razmjeni zemalja članica s obzirom na uvjerenje kako jaka i dosljedna ekonomska politika vodi stabilnom deviznom kursu te pogoduje rastu i razvoju svjetske ekonomije. Finansijska pomoć uključuje kredite i zajmove članicama MMF-a s platnim bilansom koja podupire politiku prilagođavanja i reforme. Što se tiče tehničke pomoći, MMF pruža stručnu i ostalu pomoć svojim članicama pri kreiranju i provođenje finansijske i monetarne politike, osnivanje institucija, dogovorima s MMF-om, te statističke podatke. Uvjeti za kreditni aranžman MMF-a su izrazito oštri i jako utiču na ekonomski i socijalni život države, a služe za potporu platnog bilanse države. Za dodjelu kredita nekoj zemlji MMF traži smanjenje troškova države, socijalna davanja i postizanje pune sigurnosti otplate inostranih dugova, tj. predočavanje odgovarajućih makroekonomskih programa koji se veoma strogo ocjenjuju. Odobrenje kredita MMF je znak drugim bankama da mogu ulaziti u kreditne aranžmane, i upravo stoga je važnost stand-by aranžmana velika. Stand-by aranžman (engl. stand-by credit, njem. Bereitschaftskreditabkommen, Beistandskredit) je kratkoročni kredit koji od MMF dobivaju zemlje članice kako bi premostile vanjske likvidnosti. Novac koji se odobrava služi za jačanje vanjske likvidnosti zemlje, odnosno deviznih rezervi centralne/središnje banke i odbranu kursa. Članovi Fiskalnog vijeća BiH postigli su dogovor sa MMF-om o trogodišnjem stand-by aranžmanu u iznosu 1,2 milijarde eura. Dvije trećine sredstava će pripasti FBiH, a trećina RS- u. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine mora uštedjeti 414 miliona maraka, Vlada Republike Srpske 146 miliona, Vijeće ministara 40 miliona i Vlada Brčko distrikta 10 miliona konvertibilnih maraka. Sredstva MMF-a u iznosu od milijardu i 200 miliona eura će biti raspoređena na godišnjem nivou po 400 miliona eura. Smanjenje potrošnje bilo je neophodno u svim državama koje su ušle u kreditni aranžman sa MMF-om. Ukrajina, Latvija, Srbija i Rumunija nedavno su morale preduzeti te korake. Rumunija je zamrzla plate, a u Latviji se primijenio rijedak i ekstreman slučaj rezanja budžeta. Smanjene su penzije za 10 posto i plata za 20 posto ali nije bilo povećanja poreza na dobit. U Srbiji su skoro jednako smanjeni rashodi i povećani prihodi, a sve plate i penzije su zamrznute te je uveden porez na dohotke veće od 9000 dinara. U Mađarskoj i Latviji se i nakon dolaska MMF-a, kreditni rejting dodatno srušio a vlade su kraju pale. Zemlje koje su imale iskustvo s MMF-om pokazale su da novac koje su dobile nije bio dovoljan za prevazilaženje krize i stabilizaciju ekonomije, nego da je taj problem ostavljen domaćim vlastima da ga rješe. Inače,slogan MMF-a glasi: “Stegnite pojas!”.
