Prof. dr Franjo Štiblar u Sarajevu, na konferenciji u organizaciji Fondacije CPI

Sarajevo, 5. decembar, 2017.

Fondacija CPI organizirala je konferenciju pod nazivom: „Perspektive Bosne i Hercegovine za društveni razvoj i ulazak u EU“, u prostorijama Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Konferenciji su prisustvovali predstavnici organizacija civilnog društva, akademske zajednice i dijela izvrše vlasti, dok je prisustvo parlamentaraca izostalo. Iako su svi zastupnici u Parlamentu BiH pozvani na događanje koje se praktično odvijalo na njihovom radnom mjestu, na poziv Fondacije CPI nije se odazvao niko.

 

Ugledni slovenački profesor Franjo Štiblar, doktor ekonomskih nauka sa Pensilvania University, dugi niz godina bavio se analizom makroekonomskih politika u zemljama Zapadnog Balkana i predlagao mjere za njihovo unapređenje i dostizanje blagostanja stanovništva ovih zemalja. Autor je brojnih knjiga na ovu temu.

Tokom predavanja izložio je svoje viđenje bosanskohercegovačke prošlosti, sadašnje situacije i mogućnosti pridruživanja EU i društvenog razvoja Bosne i Herrcegovine. Profesor Štiblar obradio je brojna pitanja poput dinamike integriranja BiH u EU, zaduživanja kod MMF-a, reformi poreza, privatizaciji i stranim investicijama.

 

Govoreći o odnosu međunarodne zajednice i međunarodnih finansijskih institucija prema Bosni i Hercegovini, profesor Štiblar ističe: „Godinama se nastavlja sasvim pogrešan recept za poboljšanje blagostanja ljudi u BiH. Ovo su čiste neoliberalne preporuke koje ostavljaju zemlje u razvoju u siromaštvu i sve većem zaostajanju za razvijenim državama. Ovakvim reformama neće se kreirati nove ekonomske mogućnosti, niti porasti standard stanovništva. Politički rizici su prisutni, ali se neće smanjiti fiskalnom restrikcijom, niti monetarnom restrikcijom (currency board), jer povećavanje siromaštva njima stvara pogodno tlo za socijalne, političke nacionalne tenzije. Kada Svjetska banka kao multilateralna razvojna institucija nema sluha za socijalne, ekološke, etičke i etničke, dakle holistički društvene dimenzije razvoja BiH kako to očekivati od drugih institucija kao što je MMF, OECD pa i EU (koje teže svojim parcijalnim ciljevima)“.

Upitan direktno, od strane učesnika šta misli o povećanju akciza na gorivo, prof. Štiblar je rekao da je i sadašnja prosječna cijena goriva u BiH od jednog eura po litri, previsoka,  ako se uzme u obzir prosječna plaća.

Štiblar sugeriše da domaći ljudi moraju više misliti o vlastitom integritetu, identifikaciji i o suverenitetu. Nada se da će u trećem desetljeću od rata BiH krenuti naprijed jer u zemlji ima puno potencijala.

 

 

 

Posted in Otvoreno društvo, Otvoreno društvo - Vijesti, Vijesti.