Danas, 5. juna, na Svjetski dan zaštite okoliša, najveću prijetnju opstanku ljudske vrste predstavljaju klimatske promjene. Tim povodom, SEE SEP, mreža organizacija civilnog društva iz Jugoistočne Evrope, s partnerskim organizacijama Centar za zastupanje građanskih interesa i Centar za životnu sredinu u BiH, poziva vlade zemalja regiona da reaguju brzo i predaju ambiciozne i pravedne planove borbe protiv klimatskih promjena za predstojeći globalni sastanak o klimatskim promjenama koji će se održati u Parizu. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Ban Ki-moon je u novembru prošle godine izjavio da “lideri moraju djelovati” i da “postoji mit da će djelovanje protiv klimatskih promjena puno koštati, ali manjak djelovanja će koštati mnogo više”, s čim se i SEE SEP mreža slaže.
Dan prije Svjetskog dana okoliša, a uoči Papine posjete Sarajevu, koja će se desiti sutra, 6. juna, objavljeno je da će enciklika Svetog Oca o zaštiti okoliša biti objavljena već 18. juna. U tom smislu je bitno podsjetiti na nedavnu izjavu kardinala Petera Turksona, predsjednika Papinskog vijeća za pravdu i mir, koji je rekao da “tehnologija koja nam je donijela veliki napredak sada može donijeti i veliko uništenje”.
Christiana Figueres, čelnica UNFCCC-a (Okvirna konvencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama), izjavila je da za nove rudnike uglja i termoelektrane više nema mjesta, ali šta to znači za zemlje regije, pita se Garret Tankosić-Kelly, direktor SEE Change Neta. “Ako se zemlje Jugoistočne Evrope usklade sa klimatskim ciljevima Evropske unije, da li je to luksuz koji sebi mogu dopustiti? Ugalj nije ‘besplatan’: godišnji zdravstveni troškovi iznose između 2,3 i 6,5 milijardi eura u zemljama regije – Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji [1]. Zapravo, ugalj je skupa ovisnost koje se moramo riješiti”, rekao je Tankosić-Kelly.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je nedavno predstavila prvu studiju troškova za Evropu [2], koja pokazuje da je zagađenost vazduha oštetila evropske ekonomije za 1,6 milijardi američkih dolara, te uzrokovala približno 600.000 preranih smrti i bolesti u 2010. godini. Ekonomski trošak smrti od zagađenja vazduha u BiH iznosi 20% od GDP-a, a ostale cifre za Jugoistočnu Evropu pokazuju sličnu situaciju. [3]
“Prema ovom izvještaju, u BiH je 2010. od posljedica zagađenja zraka umrlo 6.790 ljudi, a 122.000 radnih dana je izgubljeno zbog bolovanja. Budućnost zdravlja naših građana i njihove djece je u odustajanju od korištenja fosilnih goriva u energetici, grijanju kućanstava i transportu”, rekao je Zoran Ivančić iz Centra za zastupanje građanskih interesa – Fondacije CPI.
U vezi s izvještajem Svjetske zdravstvene organizacije, Vlatka Matković-Puljić iz organizacije HEAL (Health & Environment Alliance), kaže: “Ovaj izvještaj bi trebao poslužiti kao upozorenje donosiocima odluka na Balkanu o visokom zdravstvenom i ekonomskom teretu zagađenja zraka u njihovim zemljama. Podržavajući i implementirajući snažne namjeravane nacionalne doprinose globalnoj borbi protiv klimatskih promjena (INDCs), vlade imaju jedinstvenu priliku da poboljšaju kvalitet zraka i zaštite zdravlje svojih građana/ki.”
Ako se ništa ne učini, možemo očekivati povećan broj nepredvidivih vremenskih nepogoda, kao što su poplave koje su prošle godine pogodile zemlje regiona – Hrvatsku, BiH i Srbiju. Troškovi štete koju su izazvale poplave Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) procijenila je na 3 milijarde eura. “Mi kao građani/ke i građanske organizacije moramo konstantno od naših političara zahtijevati promjene. Sve dok oni koje debelo plaćamo da vode državu glasaju za izgradnju novih termoelektrana i rudnika uglja uprkos jasnim dokazima da od njih imamo više štete nego koristi, a pri tom ne sprečavaju uništavanje šuma, vodotoka i zaštićenih područja, budućnost BiH i njenih građana/ki su opasne klimatske promjene, bolesti i finansijski gubici”, rekao je Igor Kalaba iz Centra za zaštitu životne sredine.
SEE Change Net i SEE SEP mreža organizacija civilnih društva iz zemalja Jugoistočne Evrope trenutno rade na energetskom modelu za sedam zemalja regije, kojeg podržavaju Evropska komisija, UNDP i britanski Odjel za energiju i klimatske promjene. Troškovi u energetskom modelu, čiju je reviziju uradio stručnjak Guy Turner iz Trove Researcha, koji je radio i za Bloomberg, bit će uskoro predstavljeni, te će definitivno pokazati da li je moguće ili ne biti na putu koji će zemljama Jugoistočne Evrope omogućiti da imaju adekvatne namjeravane nacionalne doprinose globalnoj borbi protiv klimatskih promjena (INDCs), u skladu sa EU standardima, koji iznose najmanje 40% smanjenja emisija do 2030. godine, i to za manje troškova od onih koje trenutno uzrokuju naši energetski sistemi.
[1] Izvještaj Time to Phase Out Dirty Coal in South Eastern Europe: The Hidden Cost We Can Avoid, (SEE Change Net, 2013)
[2] http://www.euro.who.int/en/media-centre/sections/press-releases/2015/air-pollution-costs-european-economies-us$-1.6-trillion-a-year-in-diseases-and-deaths,-new-who-study-says
[3] Ekonomski troškovi smrti od zagađenja iznose 17% GDP-a u Albaniji, 11% GDP-a u Hrvatskoj, 20% GDP-a u Makedoniji*, 14% GDP-a u Crnoj Gori i 33.5% GDP-a u Srbiji; WHO, Anex: Economic Cost of deaths from air pollution (outdoor and indoor) per country, as a percentage of GDP:
http://www.euro.who.int/__data/assets/pdf_file/0008/276956/PR_Economics-Annex_en.pdf?ua=1